Kako Hrvatska traži posao 2026.

Petak navečer, 21 sat: kada se Hrvatska javlja za posao

Hrvatska se za posao javlja navečer i s mobitela, a polovica kandidata za operativne poslove starija je od 40 godina — pokazuje prvi Employa Indeks tržišta rada, sastavljen na temelju oko 16 000 prijava prikupljenih od 27. siječnja do 1. lipnja 2026.

Domaća platforma za zapošljavanje Employa objavila je prvo izdanje polugodišnjeg Indeksa tržišta rada — pregleda koji pokazuje tko se, gdje i kada javlja za poslove koji se popunjavaju putem ciljanih kampanja na društvenim mrežama. Podaci se odnose na uzorak platforme, ne na cijelo tržište rada.

Najtraženiji posao u uzorku je prodavač — na njega otpada gotovo svaka šesta prijava, otprilike dvostruko više nego na drugoplasiranog skladištara. No iza ukupne slike krije se zanimljiviji obrazac: dok za prodavača ili skladištara na jedan oglas dolazi 60 do 70 prijava, za konobara ih je tek sedam, a za električara desetak — jasan znak manjka radnika u pojedinim zanimanjima, neovisno o tome koliko poslodavci oglašavaju.

Indeks otkriva i kada Hrvatska traži posao: špica prijava je u 21 sat, a najjači dan u tjednu je petak, dok je nedjelja najslabija. Suprotno uvriježenom dojmu da su prijave putem društvenih mreža domena najmlađih, polovica kandidata starija je od 40 godina, a najbrojnija dobna skupina je 41–50. Geografski, potražnju predvodi Grad Zagreb s blizu 40 % prijava, a s kontinentalnim sjeverozapadom — više od dvije trećine uzorka.

Sedam nalaza iz uzorka

Sve vrijednosti odnose se na uzorak od oko 16 000 prijava prikupljenih kroz Employa platformu (27. siječnja – 1. lipnja 2026.). Riječ je o poslovima koji se popunjavaju putem ciljanih kampanja na društvenim mrežama — snimci ponašanja kandidata za operativne i fizičke pozicije, ne o službenoj statistici zaposlenosti.

1. Prodavač je uvjerljivo najtraženiji posao. Na njega otpada gotovo svaka šesta prijava u uzorku — otprilike dvostruko više nego na drugoplasiranog skladištara.
2. Gdje je gužva, a gdje manjak. Za najčešće poslove na jedan oglas dolazi 60 do 70 prijava; za konobara tek sedam, za električara desetak — uporan signal manjka radnika.
3. Hrvatska se javlja navečer, s mobitela. Špica je u 21 sat. Radnim danom petak je najjači, a nedjelja najslabija.
4. Posao putem društvenih mreža nije „samo za mlade”. Polovica prijava dolazi od kandidata starijih od 40 godina; najveća skupina je 41–50.
5. Karta potražnje naginje kontinentalnom sjeverozapadu. Grad Zagreb nosi blizu 40 % prijava; sa zagrebačkom okolicom i susjednim županijama — više od dvije trećine uzorka.
6. Težište je logistika i trgovina, ne čista proizvodnja. Logistika (18 %) i trgovina (18 %) vode ispred proizvodnje (15 %).
7. Regije imaju svoj potpis. Prodavač vodi u većini županija, ali u Međimurju i Koprivničko-križevačkoj prvo mjesto drži radnik u proizvodnji.

Prodavač je uvjerljivo najtraženiji posao

Mjereno udjelom prijava koje je pozicija privukla — dakle interesom kandidata, ne brojem slobodnih radnih mjesta — vrh ljestvice čvrsto drži prodavač. Prodavač, skladištar i vozač zajedno čine kičmu potražnje. Pozicije pri dnu ljestvice počivaju na manjem broju oglasa, pa visok udio treba čitati kao snažan odjek pojedinačnih kampanja, ne kao širok trend.

Prodavač privlači gotovo dvostruko više interesa od sljedeće pozicije na ljestvici.

Isto tržište, dvije potpuno različite priče

Najanalitičniji kut indeksa mjeri koliko prijava u prosjeku stigne na jedan oglas (medijan, otporniji na ekstreme). Za uobičajene operativne poslove konkurencija je visoka. Na drugom kraju su zanimanja s upornim manjkom radnika — i to kroz velik broj zasebnih oglasa, što tu priču čini posebno čvrstom.

Za jedno mjesto u maloprodaji ili skladištu natječe se 60–70 kandidata; za konobara, električara ili servisera — njih sedam do desetak.

Medijan prijava po oglasu; dva mjerila prikazana zasebno. Konobar i električar ističu se kao najčvršći nalazi (mnogo zasebnih oglasa); ° pozicije s manjim brojem oglasa — indikativno.

Tržište operativnih poslova istovremeno je prezasićeno i gladno — ovisi samo o zanimanju.

Potražnja je zgusnuta u Zagrebu i sjeverozapadu

Geografija se odnosi na lokaciju posla, ne na prebivalište kandidata. Grad Zagreb nosi blizu 40 % prijava na karti; zajedno sa zagrebačkom okolicom te Koprivničko-križevačkom, Varaždinskom i Krapinsko-zagorskom županijom — više od dvije trećine uzorka. Obala je, uz iznimku Splita, Zadra i Istre, zastupljena slabije.

Hrvatska se za posao javlja navečer, s mobitela

Vrijeme prijave izvedeno je iz vremenske oznake slanja. Aktivnost raste kroz dan i kulminira navečer — špica je u 21 sat. Radnim danom najjači je petak, dok je nedjelja, suprotno uvriježenom dojmu, najslabiji dan. Za poslodavca je to praktičan podatak: oglas i prva komunikacija najbolje rade kad su usklađeni s večernjim ritmom kandidata.

Špica je u 21 sat; tjedan kulminira u petak, a ne vikendom.

Posao putem društvenih mreža nije samo za mlade

Dob je prikupljena u rasponima, pa izvještavamo raspodjelu po skupinama. Polovica prijava dolazi od kandidata starijih od 40 godina, a najveća pojedinačna skupina je 41–50. To ruši pretpostavku da se za poslove putem društvenih mreža javljaju ponajprije najmlađi.

Razlike među sektorima su izražene i logične: ugostiteljstvo je najmlađi sektor, čišćenje i održavanje najstariji, dok trgovina, logistika i proizvodnja vrhunac imaju u skupini 41–50.

Težište je logistika i trgovina, ne čista proizvodnja

Raspodjela prijava po sektorima pokazuje da operativno tržište koje vidimo više čine logistika i trgovina nego čista proizvodnja. Premda proizvodnja ima najviše oglasa, po udjelu prijava zaostaje za prva dva sektora — znak da proizvodni poslodavci oglašavaju mnogo, ali na svaki oglas dolazi razmjerno manje prijava. Još jedan trag manjka radnika.

Proizvodni poslodavci raspisuju najviše oglasa, ali privlače razmjerno manje prijava.

Kako je indeks nastao

• Izvor: produkcijska baza Employa, snimka stanja na dan 1. lipnja 2026. Bez vanjskih oglasnih ili analitičkih alata.
• Razdoblje: 27. siječnja (pokretanje nove platforme) – 1. lipnja 2026., otprilike četiri mjeseca.
• Uzorak: oko 16 000 dovršenih prijava kroz oko 350 kampanja (oglasa). Svaki zapis je prijava u kojoj je kandidat ispunio i poslao cijeli kviz.
• Pozicije i sektori: nazivi kampanja svedeni su klasifikacijom na kanonske pozicije i 11 sektora.
• Dob: iz kviz-pitanja s ponuđenim rasponima (ne egzaktna dob); demografija pokriva preko 90 % uzorka.
• Geografija: lokacija posla, ne kandidata. Strane i neodređene lokacije (oko 6–7 %) izvan su karte.
• Vrijeme: vremenska oznaka slanja prijave, vremenska zona Europe/Zagreb.
• Što ovi podaci nisu: nisu reprezentativni za cijelo tržište rada u Hrvatskoj. Mjere interes i ponašanje kandidata za poslove koji se popunjavaju putem ciljanih kampanja na društvenim mrežama, s naglaskom na operativne i fizičke pozicije.

Employa Indeks tržišta rada · prvo izdanje · brojke zaključane na 1. lipnja 2026.